Stupanj zadovoljenja potreba i izloženosti sredstvima javnog komuniciranja zaposlenih u šumarstvu HrvatskeReportar como inadecuado




Stupanj zadovoljenja potreba i izloženosti sredstvima javnog komuniciranja zaposlenih u šumarstvu Hrvatske - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Sociological review, Vol.21 No.1 March 1990. -

Nastavnici društvenih nauka Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s brojnim vanjskim suradnicima, provode longitudinalna sociološka istraživanja u šumarstvu Hrvatske. S tim istraživanjima otpočelo se 1980. godine u okviru projekta -Istraživanje organizacijskih, ekonomskih i socioloških činilaca proizvodnje u šumarstvu- Zavoda za istraživanja u šumarstvu, a zadatak koji obuhvaća sociološka istraživanja nosi naziv -Istraživanje ljudskog faktora u djelatnostima šumarstva-.

U proteklih deset godina provedena su brojna istraživanja i objavljeno tridesetak recenziranih znanstvenih radova koji interpretiraju rezultate socioloških istraživanja.

U ovom članku analizirani su rezultati koje smo dobili na osnovi ankete provedene na 87 lokaliteta u SR Hrvatskoj. Da bismo istražili stupanj zadovoljenja potreba za korištenjem sredstava javnog komuniciranja zaposlenih u šumarstvu Hrvatske, koristili smo se reprezentativnim stratificiranim uzorkom, koji je obuhvatio 864 ispitanika.

Pošli smo od hipoteze da ne postoji statistički značajnu razlika s rangom zadovoljenja potreba za korištenjem sredstava javnog komuniciranja u odnosu na stupanj obrazovanja anketiranih. Na osnovi subjektivne procjene ispitanika i rangiranja stupnja zadovoljenja od 1 do 5, nakon što smo ukrstili varijable stupnja obrazovanja i varijable odgovora, utvrdili smo da naša nul-hipoteza nije potvrđena, tj. da postoje razlike u stupnju zadovoljenja potreba za izloženošću sredstvima javnog komuniciranja.

Iako ispitanici s višim obrazovanjem imaju više aspiracije, oni te aspiracije u većem stupnju i zadovoljavaju i najčešće se opredjeljuju za rang 4 i 5.

Pojavile su se znatne razlike u zadovoljenju spomenutih potreba na relaciji novine - televizija. Ispitanici s nižom školskom spremom najmanje su zadovoljni zadovoljenjem svoje potrebe da čitaju novine. Naime, oni su se u velikom postotku opredijelili za ocjenu 1 i 2. To tumačimo činjenicom da šumski radnici u Jugoslaviji u vrijeme sječe rade od jutra do mraka pa nemaju vremena za čitanje, a i teško dolaze do novina. Znatan broj radnika stanuje u radničkim nastambama i kući odlazi najviše jedanput tjedno pa nema dovoljno mogućnosti da čita novine.

Zatim, prema rezultatima ranijih istraživanja, većina šumskih radnika 60% su radnici seljaci, pa i kod kuće obavljaju u slobodno vrijeme poljoprivredne radove i radove oko kuće.

Radio se sluša podjednako, tj. manja je razlika između izloženosti ispitanika s nižom i onih s višom spremom. To tumačimo time što je radio posvudašnji i moguće ga je slušati na svakom mjestu.

Televiziju gledaju znatno više i radnici, jer im je taj medij privlačniji, a imaju ga i kod kuće i u radničkim nastambama. Jedino im nedostaje više slobodnog vremena i manje umora kako bi se poravnali u rangu zadovoljenja ove potrebe s ispitanicima s višom školskom spremom. Središnja vrijednost zadovoljenja ovih potreba kod šumskih radnika nešto je ipak viša nego kod poljoprivrednika.

Ovaj članak nastao je na temelju analize rezultata istraživanja koje se longitudinalno provodi u šumarstvu Hrvatske u okviru Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Istraživan je stupanj zadovoljenja potreba za štampom, slušanjem radija i gledanjem televizije.

Budući da šumski radnici žive i rade u specifičnim uvjetima, željelo se utvrditi kako sami radnici percipiraju svoju poziciju u odnosu na izloženost sredstvima javnog komuniciranja i na stupanj zadovoljenja svojih potreba u odnosu prema masovnim medijima.



Autor: Josip Biškup - ; Šumarski fakultet, Zagreb

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados