ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR - Papers of the Institute for Scientific Research Work in Varaždin, No.10-11 December 1998.Reportar como inadecuado




ANTIQUE HERITAGE OF LUDBR - Papers of the Institute for Scientific Research Work in Varaždin, No.10-11 December 1998. - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Papers of the Institute for Scientific Research Work in Varaždin, No.10-11 December 1998. -

Antičko naselje u današnjem Ludbregu poznato iz antičkih itinerara kao postaja lovia-Botivo, na putu od Poeto via do Murse, posljednja desetljeća potvrđeno je kao značajni arheološki lokalitet Gornje Panonije. Raniji slučajni nalazi arheološkog materijala, osobito iz XIX st. koji su ot­kriveni u vrtovima, voćnjacima, podrumima, dvorištima, poljima i dr. pripadaju pretežno rimskom razdoblju, ali točna lokacija i karakter antičkog naselja nije bila poznata. Međutim, promatranje cijelog područja Ludbrega pokazalo je, da u južnom dijelu Ludbrega postoji nukleus pačetvorinastog rastera, koji podsjeća na rimski logor ili grad. Za vrijeme sutavnih istraživanja i iskopavanja koji su se provodili tijekom deset godina 1968-1979 od strane ekipe antičara Arheološkog muzeja u Za­grebu, otkriveno je da je lovia bila gusto naseljena i utvrđena sa svih strana be­demima. Njezin razvoj trajao je od I. st. do prve polovine V. st. Raspored istraživačkih sondi planiran je na 45 mjesta. Stratigrafska situacija bila je slijedeća: Ranocarski stratrum I. st.-sredina II. st. je ležao na dubini od 1.60-2.40 m. Srednjecarski stratum druga polovina II. st.-III. st. ležao je na

dubini od 1.20-1,60 m, a kasnocarski na dubini od 0,40-1,20 m.

Analiza dispozicija urbanih areala pokazala je, da su oficijelne građevine bile u srednjem dijelu naselja, bliže sjevernom zidu ili bedemu; Stambeni ob­jekti ostatci insula, ležali su sa obje strane ul. A. Blažića, te prema južnom i jugozapadnom bedemu, dok u kasnocarskom razdoblju grad se je širio izvan sjevernog zida grada u tzv. suburbium podgrađe.

Medu ostacima javne arhitekture ističu se: Dio ranocarskog bazena

sonda 2-68, masivni zid sa pilastrom jednog velikog objekta sonda 3-68 i 5-68, koji je imao dvije faze gradnje vjerovatno Horreum. Termalni kom­pleks koji je prvotno imao tri bazena, a u kasno antičko doba bio je adaptiran u ranokršćanski objekt Preradovićeva 24.

Među nekoliko sondi otkriveni su ostaci fortifikacijskog sustava lovije i to od ranocarskih, srednjecarskih do kasnocarskih bedema. U idealnoj rekon­strukciji bedemi su zatvarali prostor od 170 x 200 m. Na sjevernom i istočnom bedemu zasad je otkriven trag od dva poteza unutarnjeg i vanjskog. Velika količina arheološkog materijala, a osobito keramike, daje nam ne samo preciznije podatke za datiranje naselja i pojedinih objekata, nego i uvid u povijesni i kulturni život i razvoj, ekonomski standard, trgovačke veze sa

drugim dijelovima Panonije kao i sa bližim i daljim provincijama Rimskog car­stva Italia, Galia, Germania, Noricum, Sjeverna Afrika i dr

U završnim razmatranjima sintetizirani su rezultati istraživanja i prikazan razvoj Ludbrega kroz nekoliko stoljeća rimske vladavine u Jugozapadnoj Pan­oniji.

Čini se da je rimska lovia bila prije svega civilno, urbanizirano naselje, učvršćeno gradskim bedemima, zbog svog istaknutog položaja na Dravskoj magistrali i u blizini dravskog Limesa. Otkriće dva rimska spomenika u Ludbregu posebnog su značenja, jer je na oba sačuvano, antičko ime Ludbrega -lOVIA-.



Autor: Branka Vikić - Belančić -

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados