Povijest, ekonomski i društveni život Bosanskih Hrvata u okolici PečuhaReportar como inadecuado




Povijest, ekonomski i društveni život Bosanskih Hrvata u okolici Pečuha - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Migration and Ethnic Themes, Vol.6 No.3 November 1990. -

Autor nam preko arhivske i na terenu sakupljene građe predstavlja Bosanske Hrvate – Bošnjake, kako su se sami prozvali, jer pretežno dođoše iz Bosne i Hercegovine. Iako se u literaturi mogu naći dva oprečna mišljenja o njihovu dolasku: jedno da su na tlu Baranje živjeli još prije Mađara, a drugo da dođoše u 17. stoljeću, sada znamo da svi nisu bili starosjedioci i da su se u Baranju doselili u tri navrata, uglavnom predvođeni franjevcima. Prva je seoba počela poslije mongolske najezde i nastavila se raspadom Bosne i Hercegovine, poslije Mohačke bitke 1526. Drugu su potakli Turci, koji su ih milom ili silom doseljavali, a treća pada između 1686. i 1690, poslije istjerivanja Turaka, a potakli su je zemljoposjednici koji su trebali radnu snagu za svoja opustjela imanja. Točan popis stanovnika može se pratiti od 1695. Naselja su bila raštrkana, nalaze se u blizini vode. Ni sređivanje nije moglo bitno promijeniti oblik tih sela. Kuće su pravljene od drveta, kasnije od naboja i prijesne cigle. Bojadisani namještaj pojavio se na početku 19. stoljeća. Na izgradnju sela urbanizacija; birtija, mesarnica, hladenca, dućan – vlastelin je posebnu pažnju posvetio. Uvjeti gospodarstva ništa nisu bili povoljniji nego kod ostalih baranjskih sela. Pretežno su bili zemljoradnici, a ni stočarstvo nije imalo manju ulogu. Ne postoji činjenica da su zemljoradnju i vinogradarstvo podredili stočarstvu. Vrtlarstvo na oranici im je bilo čuveno još u 19. stoljeću. Osim obitelji, i selo se pobrinulo za samoopskrbu: imaju svoje vodenice, kovače, kolare, brijače itd. Sakupljanje plodova i lov u prehrani su tokom dugih stoljeća imali bitnu ulogu. S razvojem gospodarstva promijenila se i prehrana, odnosno način pripremanja hrane. Prvi točan odgovor o slojevima sela dobit će iz urbanskih listova iz 1767. godine kada su postali vječiti kmetovi. Oslobađanje kmetova 1848 nije prekinulo postojeće razlike u slojevima i u imanju iako su .pojedini kmetovi dobili zemlje. Bosanski Hrvati izuzetna prava i posebne povlastice nikad nisu imali. Teških 20 godina je trajalo dok su zemljoposjednici uspjeli slomiti kmetove i na-tovariti im vječiti kmetski jaram. Prve škole su osnovane pored župa – imale su okružni zadatak. Prva škola je u Nijemetu otvorena 1765. Otvaranje škole sve do 1845. sprečavalo je i gledište crkvenih i županijskih vlasti: »Hrvati od njihovog osnivanja ne vole škole

. od svog rođenja mrze slova.« Bosanski Hrvati u okolici Pečuha uvijek su bili katolici. Pripadali su egračkoj, kesujskoj i nijemetskoj župi. Veći dio Bošnjaka i danas živi na selu: jedan dio je zaposlen u pečuškim tvornicama, samo manji dio radi u poljoprivrednim zadrugama.

Bosanski Hrvati; Mađarska; Pečuh



Autor: Đuro Šarošac - ; Kanizsai dorottya múzeum, Mohács, Hungary

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados