TOPONOMASTIČKA GRAĐA DUGOG OTOKA - Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, Vol.XXVI No.1-2 February 1999.Reportar como inadecuado




TOPONOMASTIČKA GRAĐA DUGOG OTOKA - Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, Vol.XXVI No.1-2 February 1999. - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, Vol.XXVI No.1-2 February 1999. -

Suvremeni toponomastički korpus Dugog otoka slabo je poznat. Izuzmu li se prilozi Petra Skoka i izolirani pokušaji etimološke interpretacije likova pojedinih toponima, može se bez bojazni ustvrditi da on do danas nije bio sustavno istraživan.

U ovom prilogu autor pokušava, na temelju cjelokupne popisane građe in situ i prema načelima suverenih toponomastičkih istraživanja, datisumarni prikaz stanja sadašnje dugootočke toponimije.Ovaj prikaz, zbog svoje kratkoće, ne zahvaća sve razine analize, niti respektira sva metodološka načela toponomastičke prezentacije. Izostavljeni su veliki dijelovi korpusa, numerička identifikacija, kartografska prezentacija i kazala. On prema tome predstavlja samo pogled na toponomastičku građu, a ne njezin popis, opis i cjelovitu prezentaciju.

Zbog toga je izvršen izbor toponimijskih jedinica koje su uzete u obradu. Napravljen je tako da uzima u obzir one elemente prikaza koji su i u dosadašnjim toponomastičkim radovima najpristupačniji čitatelju, a to su referenti stvarni objekti u prirodi, sistematizirani po načelu zemljopisne rasprostranjenosti i toponimski likovi koji identificiraju te referente. Prikazani su referenti podmorja, obalne crte, otočnog kopna i artefakta. Od jezičnih činjenica, zatečenih u toponimskim likovima, sumarno je prikazan slijed jezičnih nadslojevanja i utjecaja.

Da bi ovaj pogled bio što koherentniji u uvodnome dijelu dani su osnovni podaci o Dugom otoku. Oni se odnose na zemljopisne značajke Otoka, na naselja, njihov smještaj i imena njihovih stanovnika, te na distribuciju toponimijske građe s obzirom na povijest naseljavanja Otoka. Bilo je prijeko potrebno to učiniti da se vidi postoji li korespondencija između jezičnih i nejezičnih činjenica. Ta se korespondencija pokazala evidentnom činjenicom.



Autor: Vladimir Skračić - ; Filozofski fakultet u Zadru

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados