Sustav visokoškolskog odgoja hrvatskih pavlinaReportar como inadecuado




Sustav visokoškolskog odgoja hrvatskih pavlina - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol.23. No.1-2 45-46 December 1997. -

Od početka XVI. pa gotovo do konca XVIII. stoljeća držali su pavlini u Hrvatskoj srednje i visoke škole. Nakon ukinuća isusovačkoga reda 1777. preuzeli su isusovačke gimnazije u Varaždinu i Požegi, no mogli su ih održavati samo kraće vrijeme, jer je već 1768. car Josip II. ukinuo i pavlinski red.

No za kulturni život u Hrvatskoj pavlinsko je sveučilište u Lepoglavi bilo veoma važno i značajno.

Naime, pavlini su u duhu zahtjeva Tridentinskoga sabora organizirali i studije filozofije i teologije za svoje članove. Najprije su ih slali u isusovačke škole u inozemstvo, sve dok prior Martin Borković nije 1645. u Bečkom Novom Mjestu osnovao vlastito filozofsko učilište. Prior Pavao Ivanović preselio ga je 1654. u Lepoglavu, gdje je uskoro organiziran studij teologije 1683-1695. Ti su studiji 1700. ujedinjeni u jedinstveno učilište, Studium generale u rangu sveučilišta i s istovjetnim nastavnim planom. Prema dopuštenju pape Klementa X. 1671 i cara Leopolda I. 1674 generalni je prior nakon posebnih ispita mogao studentima tih škola podjeljivati doktorat iz filozofije i teologije. Te je škole, kao i njihova odjeljenja, koje su tu i tamo djelovale i u drugim samostanima, 1783. ukinuo Josip II.

Pavlini su se u podučavanju filozofije i teologije oslanjali na tomistički sustav aristotelovske filozofije. Na to upućuje ne samo od isusovaca preuzeti Ratio studiorum nego i sačuvani pavlinski rukopisni priručnici i tiskane teze javnih rasprava. Pavlinsko visoko školstvo ništa manje nije pridonijelo tome da aristotelizam u Hrvatskoj postane onaj smjer klasične filozofije koji je na najobuhvatniji način prožeo hrvatsku filozofsku misao.

Pavlinska su učilišta, osim toga, istodobno bila i ona mjesta na kojima su se njegovala različita područja znanosti i kulture. Pisci iz redova profesora iz Lepoglave i drugih pavlinskih škola stvorili su značajna djela na području leksikografije Belostenec, Orlović, historiografije Marko iz Dubrave, Borković, Eggerer, Kolečanj, Krištolovec i Benger, kanonskoga prava Malečić, Kolečanj, Kienzel, Esterhazy, homiletske književnosti Belostenec, Eggerer, Kolenić, Krištofić, Gašparoti, Martinčević i Štoos, pojedinih grana filozofije Kery i Križ, kao i teologije Smolko, Glavina, Genar, Šošterić, Sabolić, Pavao Prekrith, Jozepavić, Szentmartonyi, Sommer, Eggerer, Kolenić, Benger i drugi. Pavlinske škole nisu samo prenosile aristotelovsku filozofiju i tomističku teologiju nego su ujedno bile i mjesta različitih kulturnih djelatnosti

koje su danas ugradene u hrvatsko kulturno nasljeđe.



Autor: Ante Sekulić -

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados