Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjereReportar como inadecuado




Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Journal of the Forestry Society of Croatia = Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins = Revue de la Societe forestiere Croate, Vol.136 No.3-4 April 2012. -

Glavni cilj ovoga rada bio je izraditi regresijske modele procjene prsnih promjera glavnih vrsta drveća hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha za brežuljkasto područje raznodobnih šumoposjedničkih šuma gospodarske jedinice Donja Kupčina–Pisarovina i time stvoriti preduvjete za primjenu fotogrametrijske metode izmjere sastojina primjenom suvremenih alata i tehnika digitalne fotogrametrije. Na temelju spoznaja dosadašnjih istraživanja, te imajući u vidu strukturnu heterogenost predmetnih sastojina, u izgradnji regresijskih modela procjene prsnih promjera koristile su se dvije nezavisne varijable, i to kod prvog modela dM1 promjer krošnje i visina stabla, te kod drugog modela dM2 površina projekcije krošnje i visina stabla. Terenska izmjera strukturnih elemenata sastojina prsni promjer, promjer krošnje, visina stabla potrebnih za izradu regresijskih modela provedena je na uzorku od 383 stabala: 103 stabla hrasta kitnjaka, 103 stabla obične bukve, 127 stabala običnoga graba i 50 stabala crne johe raspoređenih kroz 6 odabranih odjela 16.–21. g.j. Donja Kupčina–Pisarovina.

Provedenom parcijalnom linearnom korelacijom potvrđena je statistička značajnost svih nezavisnih varijabli promjer krošnje, površina krošnje i visina stabla planiranih u izgradnji modela. Višestruka regresijska analiza potvrdila je statističku značajnost svih izrađenih modela, dakle za oba tipa modela dM1 i dM2 i sve vrste drveća hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha. Rezultati modeliranja pokazali su kako u prvom modelu dM1 nezavisne varijable promjer košnje i visina stabla, kao i u drugom modelu dM2 varijable površina projekcije krošnje i visina stabla objašnjavaju varijabilnost prsnog promjera s visokim iznosima koeficijenata determinacije R2 > 0,76. Usporedbom rezultata po vrstama drveća između pojedinih modela utvrđeno je kako prvi model za vrste kitnjak i bukvu pokazuje bolje rezultate, tj. dobiveni su za 4 % veći iznosi koeficijenata determinacije, te manji iznosi pogreške procjene prsnih promjera iskazanih kroz korijen srednje kvadratne pogreške RMSE. Za vrste drveća johu i grab kod oba modela dobiveni su gotovo isti rezultati u pogledu iznosa R2 i RMSE. S obzirom da kod modela za običnu bukvu dM1 varijable promjer krošnje i visina stabla ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost prsnog promjera sa svega 3 %, za procjenu prsnog promjera obične bukve preporuča se uporaba jednostavnijeg modela s promjerom krošnje kao jedinom nezavisnom varijablom, posebice ukoliko se tijekom fotogrametrijske izmjere ne mjeri visina stabala.

Na temelju prikazanih rezultata i parametara regresijske analize za svaki pojedini model te rezultata grafičkog i analitičkog testiranja svakog pojedinog modela, može se zaključiti da izrađeni regresijski modeli pružaju mogućnost korištenja za procjenu prsnih promjera metodom fotogrametrijske izmjere u raznodobnim šumoposjedničkim šumama g.j. Donja Kupčina–Pisarovina, kao i u sastojinama sličnih strukturnih karakteristika. Za potvrdu mogućnosti praktične primjene izrađenih regresijskih analiza, potrebno je provesti fotogrametrijsku izmjeru sastojina g.j. Donja Kupčina–Pisarovina, te dobivene rezultate, ali i troškove njene primjene, usporediti s terenskima.

modeliranje; površina projekcije krošnje; promjer krošnje; prsni promjer; visina stabla; višestruka regresijska analiza



Autor: Ivan Balenović - orcid.org-0000-0001-7422-753X ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko Ante Seletković - ; Šumarski fakulte

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados