Ricœurova hermeneutika biblijskoga tekstaReportar como inadecuado




Ricœurova hermeneutika biblijskoga teksta - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

New presence : Review for intellectual and spiritual questions, Vol.VII No.2 August 2009. -

Francuski filozof Paul Ricœur bavio se problemom teksta u okviru her­meneutičke fenomenologije kakva je propitivala dosege i granice spekulativna mišljenja. U filozofiji konkurentnim diskursima – psihoanalitičkom, simbo­ličkom, hermeneutičkom – istraživao je razumijevanje i samorazumijevanje ljudskoga »bivanja u svijetu« do kojih se dolazi upravo obilaznicom inter­pretacije teksta. Članak nastoji izložiti načela Ricœurove »podučene egzege­ze« u dvostrukom horizontu: horizontu hermeneutičke refeksije koja se ne bavi gotovim dogmatskim izričajima te hori­zontu vjere koja se kuša kroz tekstove, istodobno promatrajući tekstove s dis­tance, uvažavajući njihovu unutarnju polifoniju u izrazima ispovijesti vjere, poimanju vremena, shvaćanju povijesti spasenja. Ricœurova je teza da ono što je specifčno za biblijsku misao, koja se može nazrijeti iza slojeva teksta, jest sljedeće: Ime Božje, događaji hebrejske povijesti, Kraljevstvo Božje, događaj Kristova uskrsnuća kao objava smisla nade – svi ovi ključni momenti biblij­skih tekstova činom čitanja postaju kadri preobraziti »subjektivnu« egzis­tenciju čitatelja. Premještanje teološke refleksije s jednoglasna u višeglasan diskurs Ricœur dekonstruira monoli­tan karakter objave i omogućuje vidjeti njezinu polisemiju, čime biva razoren svaki totalitarni oblik autoriteta kakav bi pretendirao na »posjedovanje« objavljene istine. Raznolikost biblijskih žanrova usložnjuje i moralnu problema­tiku: budući da biblijski tekst nudi tako široko shvaćanje izvora i oblika morala u kakvom se etika ne može svesti na moralne norme, nemoguće je prisvojiti dogmatsku poziciju po kojoj bi postojalo nešto kao kršćanska etika. Etika nije okvir zadan Zakonom, nego ponajprije osobna odgovornost slobodne savjesti. Riječ »Bog«, pak, upućuje na potragu za univerzalnošću onkraj pluralnosti njego­vih modaliteta iskazivanja u biblijskom tekstu, čime se sprječava pretvaranje Boga u idola. Analoški oblik nomina­cije tvori samu matricu teološkoga jezika kao metaforičkoga jezika, što otvara mogućnost svojevrsne poetske teologije.

biblijska hermeneutika; svijet teksta; narativni identitet; diskurzivni modusi Staroga i Novoga zavjeta; polifonijski koncept objave; etička perspektiva poetskoga; konfikt i konvergencija interpretacija



Autor: Jadranka Brnčić -

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados