Raste li drveće u šumi po pravilima zlatnog reza i Fibonaccijevog nizaReport as inadecuate




Raste li drveće u šumi po pravilima zlatnog reza i Fibonaccijevog niza - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Journal of the Forestry Society of Croatia = Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins = Revue de la Societe forestiere Croate, Vol.130 No.7-8 August 2006. -

Na osnovi analize biometrijskih parametara rasta prirasno-prihodne tablice šumskih sastojina bukve EGT-II-D-11 bukva sa šašem, Bezak et all, 1989 i hrasta lužnjaka Quercus robur L., Bezak, 2004, razmatra se mogući odgovor na pitanje: -Raste li drveće u šumi po pravilima zlatnog reza i Fibonaccijevog niza-?

Zlatni rez ili božanski omjer otkriven je u starim kulturama i civilizacijama, primjenjivan kao idealna proporcija u umjetnosti i graditeljstvu, a otkriva se u živom materijalnom svijetu prirodnih zakonitosti rasta i razvoja biljaka i životinja. Izražen brojem dekadskog sustava iznosi: f = Ö 5 +1 - 2 = 1,6180339

.

S omjerom zlatnog reza u uskoj je vezi Fibonaccijev niz, skup realnih brojeva čiji je član u nizu jednak zbroju dvaju prethodnih, primjerice 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144

.

Utvrđeno je da po pravilima zlatnog reza i Fibonacijevog niza drveće u šumi raste u debljinu, to jest raste prsni promjer, kružna ploha ili temeljnica, opseg stabla i promjer krošnje stabla kao linearno zavisna varijabla prsnog promjera.

Rast prsnog promjera stabla može se izraziti linearnom funkcijom oblika: d = a + b t, u kojoj je zavisna varijabla prsni promjer a nezavisna starost stabla. Regresijski koeficijent b pokazje brzinu rasta stabla ili prirast, različit za pojedine vrste drveća i okolišne uvjete pod kojim stablo raste.

Izražava se kao b-modul, koji zajedno s regresijskom konstantom a predstavlja geometrijski rast jednakokutne spirale unutar tzv. vrtložnog pravokutnika s odnosom stranica zlatnog reza. Tjekom životne dobi stablo u sastojini -teži- prosječnom prirastu brzini rasta iskazanom vrijednošću b-modula.

Brzina rasta ili debljinski prirast predstavljen matematički derivacijom linearne funkcije daje konstantu b, kao izraz jednolikog gibanja, pozitivnog predznaka. Pomoću b-modula mogu se numerički iskazati boniteti za vrste drveća ili odrediti ekološko-gospodarski tipovi šuma.

Modelom je pretpostavljeno da sila rasta stabla u debljinu nije ometana silom otpora rastu, kao unutarnjom strukturom rasta, a oscilacije u rastu prirastu uvjetovane su vanjskim, prisilnim silama.

Rast stabla u visinu predstavljen matematičkom funkcijom drugog stupnja nema tijekom vremena zakonitost zlatnog reza i Fibonaccievog niza jer je sila rasta ometana prigušenom silom, silom otpora rastu, koja se tijekom životne dobi stabla povećava te završava maksimumom visine stabla, kada je sila otpora rastu u visinu jednaka sili rasta.

Brzina rasta u visinu svojstvena je svakoj vrsti drveća, a uvjetovana je i vanjskim utjecajima, bonitetom staništa, toplinom, svjetlošću, strujanjem zraka, gustoći sastojine

.

Volumen rasta stabla je funkcija rasta prsnog promjera, visine i obličnog broja, uvjetovana unutarnjom strukturom rasta dviju suprotnih sila i vanjskim, prisilnim silama rasta te ne pokazuje rast po pravilu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Zlatni rez volumena stabla, kao idealnu točku uravnoteženja proporcija vanjskog habitusa stabla i podzemnog dijela korijena , treba tražiti drugom metodologijom.

Fibonaccijev niz; jednadžbe rasta; jednakokutna spirala; prigušena i prisilna gibanja; rast prsnog promjera stabla i promjera krošnje; sile otpora rastu; sile rasta; visinski i volumni rast; vrtložni pravokutnik.; zlatni rez



Author: Juraj Zelić - ; Požega

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents