Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području uprava šuma podružnica Vinkovci i Nova GradiškaReportar como inadecuado




Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području uprava šuma podružnica Vinkovci i Nova Gradiška - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Journal of the Forestry Society of Croatia = Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins = Revue de la Societe forestiere Croate, Vol.130 No.9-10 October 2006. -

U radu je istražen intenzitet zaraze različitih domaćina žutom imelom Loranthus europaeus Jacq. i bjelogoričnom bijelom imelom Viscum album L. ssp. album na području dvanaest šumarija UŠP Vinkovci i devet šumarija UŠP Nova Gradiška. Domaćini za koje je istraživanje rađeno bili su: hrast kitnjak Quercus petraea -Matt.- Liebl., hrast lužnjak Q. robur L., poljski jasen Fraxinus angustifolia Vahl, crni orah Juglans nigra L., malolisna lipa Tilia cordata Mill., klen Acer campestre L., obični grab Carpinus betulus L., divlja kruška Pyrus pyraster Burgsd., obični bagrem Robinia pseudoacacia L. i kanadska topola Populus ×canadensis Moench. Intenzitet zaraze bio je vrlo različit za pojedine odjele, gospodarske jedinice i šumarije.

Na području UŠP Vinkovci od ukupnog broja pregledanih stabala lužnjaka 7,6 % bilo je zaraženo imelom. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2,5 grma imele, a najveći broj grmova na jednom stablu bio je 17. Najveća zaraza zabilježena je u GJ Vrapčana, Šumarije Vinkovci 20,1 %. Na području UŠP Nova Gradiška žutom imelom bilo je zaraženo 10,5 % pregledanih stabala lužnjaka. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 9. GJ Glovac-Renovica, Šumarije Trnjani, bila je znatno zaraženija od ostalih 35,5 %. Za UŠP Vinkovci prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze lužnjaka žutom imelom u šest najviše zaraženih gospodarskih jedinica. U usporedbi s prethodnim istraživanjima, intenzitet zaraze lužnjaka na području UŠP Vinkovci i Nova Gradiška veći je nego za UŠP Bjelovar, a manji nego za UŠP Požega.

Na kitnjaku je žuta imela praćena na području UŠP Nova Gradiška, gdje je imela zabilježena na 4,6 % pregledanih stabala. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2 grma imele, a najveći broj grmova na jednom stablu bio je 5. Najveća zaraza zabilježena je u GJ Južni Dilj, Šumarije Slavonski Brod, gdje je 9,3 % pregledanih stabala na sebi imalo žutu imelu. U usporedbi s dosadašnjim istraživanjima, intenzitet zaraze kitnjaka na području UŠP Nova Gradiška veći je nego za UŠP Bjelovar, a manji nego za UŠP Požega.

Od ukupnog broja pregledanih stabala poljskog jasena na području UŠP Vinkovci, bijelom imelom bilo je zaraženo 2,7 %, prosječno su se na zaraženim stablima nalaza 2 grma imele, a najveći broj grmova po stablu bio je 5. Na području UŠP Nova Gradiška 7,3 % pregledanih stabala poljskog jasena bilo je zaraženo imelom, prosječno su na njima bila 4 grma imele, a najviše 60 grmova na jednom stablu.

Imele su sastavni dio šumskih ekosustava i ne predstavljaju poseban problem za svoje domaćine ako intenzitet zaraze nije velik. Iako varira postotak zaraženih stabala u pojedinim odjelima, odnosno gospodarskim jedinicama, važan je podatak da broj grmova žute imele na zaraženim stablima hrastova lužnjaka i kitnjaka nije velik prosječno po 2 grma.



Autor: Marilena Idžojtić - ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Milan Glavaš - ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu M

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados