Trojica humanista o rodnome mjestu svetog Jeronima: Flavio Biondo, Marko Marulić i José de Espinoza de SigüenzaReportar como inadecuado




Trojica humanista o rodnome mjestu svetog Jeronima: Flavio Biondo, Marko Marulić i José de Espinoza de Sigüenza - Descarga este documento en PDF. Documentación en PDF para descargar gratis. Disponible también para leer online.

Colloquia Maruliana

., Vol.17 No.17 April 2008. -

Jedan od najzačajnijih talijanskih povjesničara i arheologa iz vremena rane Renesanse Flavo Biondod na poticaj kralja Alfonsa Aragonskog počeo je rad na djelu Italia illustrata 1447, koje je dovršio 1453. O popularnosti tog djela već u 15. stoljeću svjedoče njegova dva inkunabulna izdanja Roma, 1474. i Verona 1482.

Posljednja, jedanaesta provincija koju Biondo obrađuje u tom djelu je Istra, kojoj talijanski humanist posvećuje mnogo manje prostora nego li bilo kojoj drugoj provinciji, nekih četiri stranice. U tom djelu historijske topografije, pune povijesnih reminiscencija i tumačenja različitih povijesnih toponima i antroponima spominje se na više mjesta sv. Jeronim, o kojemu je Biondo, čini se, najviše mogao saznati od Petra Pavla Vergerija, kojega i spominje više puta u Italia illustrata i za kojega kaže da je «među prvima i najboljim govornicima ovog stoljeća» «inter primos et huius saeculi eloquentissimus». No ono što je za Vergerija bila tek narodna tradicija, za Bionda je postalo povijesna činjenica.

Kad je Biondo umro 1463 Marku Maruliću je bilo trinaest godina. Ne znamo kojim se izdanjem Biondova djela splitski humanist mogao služiti pri pisanju svojega djela In eos qui beatum Hieronymum Italum fuisse contendunt, gdje se usprotivio Biondovoj tvrdnji da je sv. Jeronim rođen u mjestu Zdrinja Sdrigna u Istri, što bi bio promijenjeni naziv za Stridon. Marulić je smatrao da je to Strigoum, mjestance sjeverno od Skradina.

Španjolski Jeronimovac José E. de Sigüenza u djelu Vida de San Gerónimo Doctor de la Santa Iglesia 1595 opširnije govori o Blondovu mišljenju, ali ne zaboravlja spomenuti ni to kako mnogi smatraju da je Jeronim rođen u Dalmaciji. Jedni i drugi prema de Sigüenzi navode tisuću razloga, ali bila to Istra ili Dalmacija, prema španjolskom humanistu to nema nikakva ztnačenja. Mnogo je zanimljivije to što de Sigüenza čitavo jedno poglavlje posvećuje Jeronimu kao prevoditelju Svetog Pisma na «slavenski jezik».



Autor: Vinko Grubišić - ; University of Waterloo, Kanada

Fuente: http://hrcak.srce.hr/



DESCARGAR PDF




Documentos relacionados